Voditelj:
Srećko Marinković, dr.med.specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Glavna med.sestra:
Anđelko Čumbelić, bacc.med.tech.
Liječnici:
Damir Pahljina, dr.med. specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Iva Filipović, dr.med.specijalizant anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Nataša Miolović, dr.med.specijalizant anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Anela Ibradžić, dr.med. specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Medicinske sestre-tehničari:
Katica Tomljenović, med.sestra – anesteziološki tehničar
Josip Pezelj, med.tehničar – anesteziološki tehničar
Milka Šikić, med.sestra – anesteziološki tehničar
Monika Kovačić, med.sestra – anesteziološki tehničar
Enita Krpan, med.sestra – anesteziološki tehničar
Tomislav Špoljarić, bacc.med.tech. – anesteziološki tehničar
Josipa Hećimović, bacc.med.tech. – anesteziološki tehničar
Mateo Šaban, med. tehničar
Ljubica Tomić, med. sestra
Mirjana Tomičić, bacc.med.tech
Nikolina Čumbelić, med.sestra
Maja Šarić, med.sestra
Ivanka Pezelj, med.sestra
Iva Borovac, med.sestra
Helena Asić, med.sestra
Odsjek za anesteziologiju, reanimaciju i intenzivno liječenje nalazi se na 1. katu, a sastoji se od više segmenata:
- Jedinice za intenzivno liječenje (JIL) i reanimaciju
- Anesteziologija i operacija
- Anesteziološke specijalističke ambulante
- Ambulanta za bol
Na odjelu rade 3 specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja; 2 specijalizant i 15 med.sestara-tehničara. Povremeno rad anesteziologa ispomažu specijalisti iz drugih suradnih zdravstvenih ustanova.
Osoblje redovito sudjeluje u procesima trajnog strukovnog usavršavanja i kontinuiranog obrazovanja. U kontinuitetu se radi na osuvremenjivanju opreme za dijagnostiku i liječenje.
Područje našeg djelovanja obuhvaća preoperativni pregled i optimizaciju stanja bolesnika, izvođenje opće ili regionalne anestezije, intraoperativni nadzor bolesnika i održavanje vitalnih funkcijaza vrijeme operacije kao i postoperativni nadzor u sobi za buđenje te uklanjanje boli poslije operacije, kao i kronične boli.
JIL i reanimacija
U sklopu Jedinice intenzivnog liječenja, uz stalnu prisutnost liječnika i posebno educiranih medicinskih sestara, kroz 24 sata zbrinjavamo i liječimo sve najteže operirane, politraumatizirane i druge vitalno ugrožene bolesnike. JIL ima ugovorena 3 krevetna mjesta, što često ne odgovara stvarnim potrebama pa ponekad bude smješteno i do 5 pacijenata. Opremljeni smo respiratorima, monitorima, i svom popratnom aparaturom koji omogućuju svaki oblik liječenja vitalno ugroženog bolesnika, te prijenosnim respiratorima za potrebe transporta.
Liječenje u JIL-u se provodi u skladu s najnovijim spoznajama s područja intenzivne medicine. U liječenje bolesnika, po potrebi uključuju se specijalisti s područja kirurgije, radiologije, interne medicine, neurologije, ginekologije, psihijatrije, pedijatrije i otorinolaringologije. Za kvalitetno provođenje intenzivnog liječenja i njege u našem JIL-u uposleno je 9 medicinskih sestara/tehničara. Sestrinski rad se provodi i dokumentira u skladu s najnovijim spoznajama s područja intenzivnog liječenja i njege.
Sala za reanimaciju smještena je u prizemlju zgrade, u sklopu OHBP-a. U potpunosti je opremljena za prijem i oživljavanje najtežih, vitalno ugroženih bolesnika. Na poziv, reanimacijski tim pruža reanimatološke usluge za cijelu bolnicu. Reanimacijski tim sačinjavaju specijalist anesteziolog iz JIL-a, te dežurni anesteziološki tehničar kojeg, po potrebi mijenja sestra iz JIL-a.
Anesteziologija i operacija
Uz liječnika specijalistu na anesteziji su uposlena 5 anesteziološka tehničara. Svako radilište anestezije (kirurške i ginekološke operacijske dvorane) opremljeno je svim potrebnim za sigurno i pouzdano izvođenje anestezijskog postupka. Oprema je gotovo sva novijeg datuma i u potpunosti prati svjetske trendove.
Soba za postanestezijski nadzor nalazi se neposredno uz operacijski trakt i opremljena je suvremenim uređajimaza nadzor vitalnih funkcija. U sobi za postanestezijski oporavak bolesnika zaprimaju se svi bolesnici operirani u sklopu kirurškog ili ginekološkog operativnog trakta, a kojima nije potrebna intenzivna skrb u JIL-u.
PRIPREMA, OBJAŠNJENJE POSTUPAKA, MOGUĆE KOMPLIKACIJE I POSTOPERATIVNO LIJEČENJE
OPĆA ANESTEZIJA
Stanje slično dubokom snu, koje se izazove i podržava za vrijeme operacije davanjem lijekova – anestetika. Svijest je isključena i u cijelom tijelu se ne osjeti bolni podražaj. Anestetici se daju kroz venu (intravenozna anestezija) ili se udišu za vrijeme operacije preko maske (dišna maska na nosu i ustima ili u ždrijelu – laringealna maska) ili cjevčice (tubusa) postavljene u dušnik. Preko maske i tubusa bolesnik udiše i kisik. Tijekom anestezije i operacije anesteziološki tim stalno prati stanje bolesnika i životne funkcije i u potpunosti svojim prisustvom brine o bolesniku. Po završetku zahvata prekine se davanje anestetika i bolesnik se polagano budi.
NAPOMENA (DJEČJE OPERACIJE SE IZVODE ISKLJUČIVO U OPĆOJ ANESTEZIJI)
SPINALNA, PERIDURALNA I PROVODNA ANESTEZIJA
Za postupke na donjem dijelu tijela (uključujući i „bezbolni porod“) blokiraju se živci koji izlaze iz kralježničke moždine i idu prema operacijskom području i prekida se prijenos podražaja. Lokalni anestetik se može dati jednokratno ili se postavi kateter za višekratno davanje.
U sjedećem ili položaju na bok vrlo tankom iglom se punktira mjesto između dva kralješka (u visini koja ovisi o vrsti operacije). Kod spinalne anestezije anestetik se injicira u prostor kralježničke moždine – spinalni prostor. Djelovanje započinje odmah. Kod ulaska igle u spinalni prostor uvijek na iglu izađe kap mozgovne tekućine (likvor).
Kod periduralne anestezije iglom se ubode između dva kralješka i lokalni se anestetika daje u prostor između ovojnica kralježničke moždine – periduralni prostor bilo tom iglom ili kroz tanku cjevčicu (kateter), koja se uvede kroz tu iglu u periduralni prostor. Nakon postavljanja katetera igla se izvadi. Kroz kateter se anestetik daje višekratno.
Provodnom anestezijom se, unašanjem lokalnog anestetika na određeno mjesto, prekida provođenje boli putem živaca i time omogućava bezbolni operativni zahvat te regije (dijelovi ruku i nogu).
NEPOŽELJNE POPRATNE POJAVE I KOMPLIKACIJE ANESTEZIJE
Kod današnjih naprednih anestezioloških postupaka i dobrog nadzora bolesnika modernom aparaturom vrlo rijetko se događaju ozbiljne komplikacije. Ali neželjene popratne pojave i komplikacije zbog primjene lijekova i određenih postupaka ipak se događaju.
Ni jedan medicinski postupak nije bez izvjesnog rizika. Rizik za nastanak nepoželjnih pojava i komplikacija za vrijeme anesteziološkog postupka ovisi u prvom redu od vrste i težine osnovnih bolesti, eventualnih pratećih bolesti, dobi bolesnika, trenutnog zdravstvenog stanja i životnih navika.
Nepoželjne popratne pojave i komplikacije koje mogu nastati zbog anestezioloških postupaka:
- Otežano gutanje, pečenje u grlu, oštećenje glasnica zbog uvođenja tubusa
- Mučnina i povraćanje i opasnost od ulaska želučanog sadržaja u pluća i nastanak teške upale pluća, osobito kod bolesnika s punim želucem
- Alergijske reakcije zbog primjene pojedinih lijekova
- Na mjestu uboda igle mogu se javiti krvni podljevi i upala
- Tromboza (krvni ugrušak u veni) i embolija (odvajanje krvnog ugruška i plutanje venom), te upala vene
- Oštećenje živaca i neurološki ispadi nakon regionalne anestezije
- Smetnje mokrenja i potencije nakon regionalne anestezije
- Prolazni značajni pad tlaka i glavobolja nakon spinalne anestezije
- Poremećaji rada srca i cirkulacijski poremećaji (pad i rast tlaka)
- Poremećaji disanja
- Poremećaji i drugih organskih funkcija zbog djelovanja lijekova ili drugih organskih poremećaja
- Trnci, neugodni osjećaj težine u rukama ili nogama kod postupaka regionalne anestezije
- Infekcija virusima preko derivata krvi
Teške i ozbiljne komplikacije, a i smrt zbog anestezije, javljaju se izuzetno rijetko.
VAŽNA UPOZORENJA PRIJE ANESTEZIJE
Svojim ponašanjem možete znatno pridonijeti sigurnosti anestezioloških postupaka:
- Prije anestezije morate biti natašte; najmanje 6 sati prije zahvata ne smijete jesti, piti, imati žvakaću gumu ili bombone u ustima, nemojte pušiti neko vrijeme prije anestezije
- Lijekove koje stalno uzimate uzeti samo prema preporuci anesteziologa
- Izvaditi umjetno zubalo, naočale, kontaktne leće, slušni aparat, skinuti nakit i ostaviti na odjelu
- Ne stavljati puder na lice ili lakirati nokte, obaviti dobru osobnu higijenu
- Nakon premedikacije ostati u bolničkom krevetu
- Na postavljena pitanja iskreno odgovorite i za sve nejasnoće bez suzdržavanja pitajte
NAPOMENE ZA PERIOD POSLIJE ANESTEZIJE
Nakon opće anestezije je normalno da ste izvjesno vrijeme pospani i umorni. Ovisno o operaciji možete nakon određenog vremena piti tekućinu i uzimati hranu – ne bez uputstava liječnika. I nakon kratkotrajnih anestezija treba imati pratnju kad se napušta bolnica i osigurati liječničku pomoć, ukoliko nastupe poremećaji.
Prometna sredstva smijete voziti tek nakon 24 sata, isto tako ne smijete posluživati strojeve.
Kod nekih operacijskih postupaka ili kod bolesnika čije opće stanje to zahtijevaju, prije, za vrijeme ili poslije operacije, anesteziolog mora učiniti neke radnje koje mogu imati komplikacije.
Postaviti:
- Arterijski kateter: infekcija, povreda krvne žile, krvni podljev
- Centralni venski kateter: infekcija, povreda pluća (plućni kolaps), krvarenje, povreda živaca
- Kateter mokraćnog mjehura: infekcija, suženje mokraćnog kanala
- Transfuzija krvi: prenošenje virusnih infekcija
- Sonda u želudcu: ozljeda nosne školjke, sluznice, jednjaka i želudca
Prije prijema u bolnicu možete se javiti sa svom medicinskom dokumentacijom i uputnicom za pregled kod specijaliste anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja u Anesteziološku ambulantu Opće bolnice Gospić. Kaniška 111. svaki radni dan (najbolje tjedan dana prije prijema u bolnicu).