ANESTEZIOLOGIJA
INFORMACIJE ZA BOLESNIKE - ŠTO JE ANESTEZIJA
ŠTO JE ANESTEZIJA?
Anestezija je lijekovima izazvana neosjetljivost cijelog tijela ili dijela tijela radi omogućavanja bezbolnog izvođenja operacije. Postoje dvije vrste anestezije: opća i regionalna. Opća anestezija je gubitak svijesti uz gubitak svih osjeta, uključujući bol, a zbog djelovanja anestetika na mozak. U regionalnoj anesteziji izravno se blokira provođenje živčanih impulsa, pa bolni signali ne mogu stići do mozga, bolesnik ne osjeća bol i budan je.
Neovisno o vrsti Vaše anestezije Vaše će vitalne funkcije biti nadzirane, uključujući srčani ritam, krvni tlak, nivo kisika u krvi, disanje, temperaturu, a po potrebi se nadzor može i proširiti.
OPĆA ANESTEZIJA
Anestetici u općoj anesteziji djeluju na mozak tako da je bolesnik posve nesvjestan svih osjeta. Anestetici se primjenjuju u krvotok intravenski ili inhalacijski (udisanjem plinova). Zbog gubitka svijesti vrlo rijetko postoji bilo kakvo sjećanje na operaciju. Uz anestetike se daju lijekovi radi sprečavanja bolova (analgetici) i ako je potrebno lijekovi za opuštanje mišića (miorelaksansi) kako bi se postigli optimalni uvjeti za operaciju. Iako rijetke, komplikacije opće anestezije su moguće, one uključuju mogućnost privremenih bolova u ustima i grlu, promuklost, ozljede usne šupljine i zuba, svjesnost tijekom anestezije, mučninu i povraćanje, ozljede krvnih žila, aspiraciju (udisanje želučanog sadržaja) ili pneumoniju (upalu pluća). Različiti lijekovi se koriste kako bi se postigli željeni učinci, povećala sigurnost i udobnost bolesnika.
Anestetici u općoj anesteziji djeluju na mozak tako da je bolesnik posve nesvjestan svih osjeta. Anestetici se primjenjuju u krvotok intravenski ili inhalacijski (udisanjem plinova). Zbog gubitka svijesti vrlo rijetko postoji bilo kakvo sjećanje na operaciju. Uz anestetike se daju lijekovi radi sprečavanja bolova (analgetici) i ako je potrebno lijekovi za opuštanje mišića (miorelaksansi) kako bi se postigli optimalni uvjeti za operaciju. Iako rijetke, komplikacije opće anestezije su moguće, one uključuju mogućnost privremenih bolova u ustima i grlu, promuklost, ozljede usne šupljine i zuba, svjesnost tijekom anestezije, mučninu i povraćanje, ozljede krvnih žila, aspiraciju (udisanje želučanog sadržaja) ili pneumoniju (upalu pluća). Različiti lijekovi se koriste kako bi se postigli željeni učinci, povećala sigurnost i udobnost bolesnika.
REGIONALNA ANESTEZIJA
Regionalni anestetici se primjenjuju s ciljem anesteziranja određenog dijela tijela. To se postiže ubrizgavanjem anestetika izravno oko živaca koji opskrbljuju područje tijela na kojem će se izvesti operacijski zahvat. Anestetici će privremeno spriječiti regionalne ili lokalne živce da odašilju signale prema mozgu. Budući da sam mozak nije zahvaćen, bolesnik će ostati budan ali neće osjećati nikakvu bol. Često se ovdje primjenjuju i lijekovi koji smiruju strah i umanjuju tjeskobu. Od njih se može biti pospan ili čak zadrijemati tijekom operacije, pa bolesnici često nemaju sjećanje na samu operaciju. Uz regionalnu anesteziju manja je šansa za privremene neželjene nuspojave koje su češće pri općoj anesteziji (grlobolja, mučnina, povraćanje, smetenost). Regionalna anestezija omogućuje stanje bez bolova koje može potrajati i nekoliko sati nakon operacije. Postoje četiri tipa regionalne anestezije: spinalna anestezija, epiduralna anestezija, regionalni blokovi i lokalna anestezija.
SPINALNA ANESTEZIJA
Spinalna anestezija nastaje kad se lijekovi daju u tekućinu koja okružuje kralježničnu (spinalnu) moždinu. Bolni signali iz spinalnih živaca su blokirani prije nego što stignu do mozga, pa se operacija može bezbolno obaviti, a bolesnik je budan. Ovisno o položaju tijela nakon ubrizgavanja, blokirana je cijela donja polovica tijela ili samo jedna strana donje polovice tijela. Nakon prestanka djelovanja anestetika, ponovno se uspostavlja osjet i motorika (mogućnost pokretanja). U dva do četiri posto bolesnika nakon spinalne anestezije nastaje glavobolja.
EPIDURALNA ANESTEZIJA
Epiduralna anestezija je slična spinalnoj, osim što se anestetik daje izvan ovojnice spinalne moždine. Bolni osjeti su blokirani prije nego što dosegnu mozak, bolesnik je budan, ne osjeća bol, a motorika je u većine bolesnika očuvana. Pri kontinuiranoj epiduralnoj anesteziji i/ili analgeziji postavi se mala plastična cjevčica (kateter) za dodatnu kontrolu boli nakon operacije.
REGIONALNI BLOKOVI
Regionalni blokovi (nervni blokovi) se primjenjuju kako bi se anestezirale određene grupe živaca, primjerice oni za rame, ruku, šaku, nogu ili stopalo. Anestetik se injicira uokolo živaca koji opskrbljuju područje tijela na kojem se operira i to najčešće pod kontrolom UTZ. Time se spriječi odašiljanje bolnih signala k mozgu. Osim anesteziologa ove blokove ponekad izvode i kirurzi.
LOKALNA ANESTEZIJA
Lokalna anestezija se daje radi anesteziranja točno određenog mjesta gdje će se izvoditi operacija. Obično ju primjenjuje kirurg.
MOŽE LI MI SE NEŠTO LOŠE DOGODITI?
Većina bolesnika nema problema, no rizici pri kardijalnoj, torakalnoj i vaskularnoj kirurgiji su veći nego pri drugim operacijama. Rizik od intraoperacijskog infarkta srca tijekom ili neposredno nakon operacije viši je kod bolesnika koji imaju srčane bolesti. Rizik od lošeg ishoda, kao što je smrt ili moždani udar, različit je za svakog bolesnika.
Vaš kirurg i anesteziolog mogu vam reći vaš profil rizika za određeni postupak. Vi nećete biti podvrgnuti operaciji sve dok vaš liječnik ne procijeni da je veća korist od operacije u odnosu na rizik od iste operacije.
Najveći rizik za bolesnika nose HITNE operacije bilo koje vrste. Rizik je zbog novonastale bolesti koja zahtijeva hitnu operaciju, ponekad nepoznavanja prethodnog bolesnikovog stanja (ako je bolesnik bez svijesti ) i/ili kratkoće vremena za pripremu bolesnika do hitne operacije. Tada se zbog ugroženosti bolesnikova života pristupa hitnoj operaciji iako funkcije pojedinih organa nisu optimalne.
ŠTO AKO SAM ALERGIČNA/ALERGIČAN NA ANESTETIKE?
Alergijske reakcije tijekom anestezije su moguće, većinom su blažeg oblika, a izuzetno rijetko su teške, kada usprkos pravovremenom prepoznavanju i liječenju može nastati smrtni ishod. Ako ste imali alergijsku reakciju tijekom anestezije, bit ćete testirani (alergo-test) tako da se ona ubuduće izbjegne. Bit ćete upozoreni i dobro je imati uvijek kod sebe dokument o alergijskoj reakciji. Alergija na jedan anestetik ne znači da više nećete moći biti anestezirani.
ŠTO MOGU UČINITI PRIJE OPERACIJE DA SMANJIM RIZIK OPERACIJE?
Posebno pripazite na upute vašeg liječnika i uzimajte redovito lijekove za kontrolu vaših kroničnih bolesti (kao što su šećerna bolest ili visoki tlak ).
ŠTO AKO MI BUDE TREBALA TRANSFUZIJA KRVI?
Gubitak krvi i potreba za transfuzijom mogući su tijekom bilo koje operacije, a česći su u kardijalnih, torakalnih i vaskularnih operacija. Anesteziolozi se pri davanju krvi pridržavaju prihvaćenih preporuka o transfuzijskom liječenju i krv se nikad ne daje ako nije neophodno. Rizik pri davanju krvi mora biti manji od rizika da se krv ne primijeni. Novi testovi za otkrivanje virusa u krvi smanjuju rizik od prijenosa infekcije. Rizik od dobivanja hepatitisa zbog transfuzije krvi je 1:30000, a prijenos HIV-a (uzročnik AIDS-a) 1 od milijun.
ZAŠTO NE SMIJEM JESTI PRIJE ANESTEZIJE?
Najbolje je prije anestezije imati prazan želudac. Ukoliko je želudac pun, a bolesnik nije pri svijesti, što je stanje tijekom anestezije, moguće je vraćanje sadržaja iz želuca u pluća tzv. aspiracija, zbog čega nastaje opsežna i ozbiljna upala pluća. Zato prije zakazane operacije mora proći period neuzimanja hrane i tekućine.
Kod hitne operacije kada postoji velika šansa da želudac nije prazan, a operacija se ne može odgoditi, potrebno je navesti kada ste zadnji put jeli i pili kako bi anesteziolog prilagodio svoje postupke vašem stanju.
KAKO DIŠEM U ANESTEZIJI?
Nakon uspavljivanja, anesteziolog vam postavlja cijev za disanje (tubus) kroz usta u dušnik. Aparat za disanje dovodi kroz tubus u pluća količinu zraka, koju inače udišete, obogaćenu kisikom. Kod kraćih operacija tubus se vadi u operacijskoj dvorani.
Kod težih i dužih operacija, u kakve ubrajamo većinu kardijalnih, bolesnik se u jedinici intenzivnog liječenja ne odvaja od aparata za disanje sve dok se u potpunosti ne stabilizira rad srca i vrati snaga mišića. Za vrijeme dok je ovisan o aparatu za disanje, bolesnik ne može razgovarati
NAJČEŠĆA PITANJA:
Imaju li lijekovi koje uzimam utjecaj na anestetike?
Tijekom prijeoperacijskog pregleda kažite anesteziologu za svaki lijek koji uzimate, jer su međudjelovanja lijekova uvijek moguća. Većinu lijekova smijete uzimati neposredno do operacije, osim ako vam se ne kaže da prestanete. Savjetujte se s liječnikom, a na prijeoperacijskom anesteziološkom pregledu dobiti će te potrebna uputstva.
Je li se pod utjecajem anestetika nesvijesno priča ono što inače ne bi?
To se ne događa.
Hoću li sanjati?
Ne, stanje u anesteziji je dublje nego uobičajeno stanje sna u kojem se sanja.
Hoću li se probuditi usred operacije?
Ima slučajeva da bolesnik čuje (ali ne osjeća bol) za vrijeme operacije, ali to se vrlo rijetko događa. Kada se to dogodi, može se dobiti objašnjenje od vašeg anesteziologa.
Hoću li osjećati bol nakon operacije?
Jačina boli ovisi o vrsti i opsežnosti operacijskog zahvata i individualnoj reakciji na bolni podražaj, jer prag boli nije isti za sve bolesnike, pa se zbog toga količina potrebne analgezije razlikuje od bolesnika do bolesnika. Ne trpite bol, dajte nam do znanja da vas još uvijek boli kako bismo vam mogli pomoći.
Hoće li mi biti mučno?
Uobičajeni događaji nakon lijekova koji su se ranije koristili u anesteziji bili su mučnina i povraćanje. Suvremeniji anestetici rjeđe uzrokuju povraćanje. Međutim, sama bol, lijekovi koji se koriste u kontroli boli (narkotici) i operacije koje utječu na pražnjenje želuca, mogu izazvati mučninu. Postoje lijekovi koji smanjuju tu nuspojavu: upozorite svog anesteziologa ako ste skloni mučninama i ona/on će vam dati lijekove koji mogu smanjiti pojavu i težinu mučnine.
Kada se mogu ponovo baviti normalnom aktivnošću nakon operacije?
To često zavisi o operaciji i to će vam reći vaš operater. Anestetici prestaju djelovati nekoliko sati nakon operacije, ali se preporuča da se u 24 sata od primanja anestezije ne upravlja motornim vozilima i ne potpisuju pravni dokumenti.
Koja je razlika između anestetičara i anesteziologa?
Pod anestetičarem podrazumjevamo medicinske tehničare i medicinske sestre koji pomažu tijekom anestezije. Anesteziolog je liječnica/liječnik. Anesteziološki tim čine anesteziolog i medicinska sestra ili tehničar i oni su cijelo vrijeme uz Vas tijekom anestezije.
Da bi utvrdili optimalni oblik i vrstu anestezije za Vašu operaciju prije zahvata potreban je anesteziološki pregled koji se provodi u ambulanti za anesteziju.
VAŽNO!!! PRISTANAK NA ANESTEZIJU
Liječnici, pa tako i anesteziolozi imaju zakonsku obavezu pribaviti pristanak bolesnika za medicinski postupak i to u pisanom obliku. Za maloljetne osobe i osobe koje ne mogu samostalno odlučivati pristanak daje član uže obitelji, roditelj ili skrbnik. Traženje pristanka je obavezno osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije i u slučaju ako bi zbog vremena njenog pribavljanja život bolesnika bio ugrožen, a on u tom trenutku nije sposoban za odlučivanje.
Bolesnik koji je sposoban odlučivati može u svakom trenutku odustati od predloženog i predviđenog medicinskog postupka ili intervencije. Za odbijanje medicinskog postupka ili intervencije bolesnik mora potpisati Odbijenicu koja se nalazi na istom obrascu kao i pristanak/suglasnost. U trenutku potpisivanja te odluke o odbijanju svatko mora biti svjestan da odlaganje preporučenog medicinskog postupka ili intervencije pogoršava zdravstveno stanje bolesnika i povećava ukupan rizik kod bilo kojeg slijedećeg medicinskog postupka ili intervencije. Pogoršanje trenutne bolesti ozbiljno ugrožava zdravlje bolesnika i prijeti najtežim neželjenim ishodom.
Anesteziološka ambulanta
Anesteziološka ambulanta također se nalazi na 1. katu, a pregled bolesnika vrši specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja. U anesteziološkoj specijalističkoj ambulanti procjenjujemo i optimiziramo bolesnikovo stanje prije operacije, te bolesniku dajemo informacije o pojedinim vrstama anestezije kao i o postupcima koji se pri tome izvode.
Za pregled se nije potrebno naručiti, već se s postojećom uputnicom pregled obavlja istog dana. Uz uputnicu za specijalistički pregled potrebno je imati tražene laboratorijske nalaze, očitani EKG i očitani RTG pluća i srca. Ukoliko bolesnik boluje od neke kronične bolesti i redovito se kontrolira kod nadležnog specijaliste, potrebno je donijeti i svu postojeću dokumentaciju.
Svi bolesnici predviđeni za elektivni ili hitni operacijski zahvat potpisuju suglasnost i informirani pristanak za primjenu anestezije kojim potvrđuju da su obavješteni o postupcima i mogućim komplikacijama za vrijeme anestezije, kao i da pristaju na predložene, a u slučaju potrebe i na druge anesteziološke postupke. Pismena suglasnost za primjenu anestezije nije obavezna jedino ako bi zbog njenog pribavljanja proteklo vrijeme zbog kojeg bi život te osobe bio ugrožen.
Ambulanta za bol
Ambulanta za bol se nalazi u sklopu anesteziološke ambulante na 1. katu.
Pregled bolesnika u Ambulanti za bol vrši specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja dr. Angelov Salopek, a za pregled se potrebno naručiti osobno ili putem telefona na broj 053/658 558. Za pregled je potrebna uputnica za specijalistički pregled kao i sva postojeća medicinska dokumentacija vezana uz dotadašnje liječenje akutne ili kronične boli (RTG slike, spec.nalazi, i sl.).
Ambulanta za bol namijenjena je za liječenje akutne i kronične boli, a koja je prethodno već bila tretirana sa strane obiteljskog liječnika, neurologa, ortopeda i fizijatra.
Za ambulantni pregled je potrebno kod Vašeg liječnika primarne zdravstvene zaštite pribaviti uputnicu za "Anesteziološki pregled".
Molimo pacijente za strpljenje jer ponekad znaju čekati na anesteziološki pregled jer se tada anesteziolog nalazi u operacijskoj sali ili u hitnoj reanimaciji. Medicinska sestra će vas u tom slučaju obavijestiti o mogućoj dužini čekanja.
ANESTEZIOLOŠKA PRIPREMA ZA OPERATIVNI ZAHVAT
- VODIČ ZA PACIJENTE -
Ako se nađete u postupku pripreme za operaciju, važan dio te pripreme je Vaš susret s anesteziologom koji će Vas sigurno zanimati. Anesteziolog je liječnik specijalist koji je završio medicinski fakultet i četiri godine specijalizacije iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine. Njegova osnovna uloga posvećena je Vama da bezbolno i sigurno podnesete operaciju, ali isto tako da Vas pripremi za operaciju te brine o Vama u poslijeoperacijskom razdoblju.
Vaš prvi susret s anesteziologom je prilikom preoperacijskog pregleda u anesteziološkoj ambulanti. Anestezija i operacija utječu na Vaš cijeli organizam, ne samo na organ koji se operira. Stoga je važno da anesteziolog zna što više o Vašem zdravlju. Važno je da iskreno odgovorite na pitanja o prijašnjim i sadašnjim bolestima, uzimanju lijekova, alergijama, navikama (pušenje, uzimanje alkohola, stimulativnih i opojnih sredstava). Anesteziolog ne postavlja ova pitanja kako bi Vas optužio nego da bi odabrao najbolji način anestezije za Vas i kako bi se što bolje pripremio za eventualne komplikacije koje su u vezi s Vašim zdravstvenim stanjem. Poželjno bi bilo da prije operacije prestanete pušiti. Vaš će anesteziolog pregledati svu medicinsku dokumentaciju (Otpusna pisma), sve vaše Povijesti bolesti te dijagnostičke testove koje ste napravili. Spomenite i sve vrste proteza koje imate u tijelu (zubna, očna i sl.). Važno je reći jeste li vi ili netko drugi u obitelji imali neuobičajenu reakciju pri anesteziji. Spomenite sve dosadašnje anestezije, osobito ako je bilo nekih problema zbog anestezije (visoka temperatura, dugo buđenje).
Ukoliko ne možete zapamtiti imena lijekova koje uzimate, ponesite pakiranje lijeka. Također ponesite medicinsku dokumentaciju o ranijim operacijama i bolestima. Prilikom ovog susreta anesteziolog će Vam objasniti mogućnost izbora anestezija, prednosti i rizike pojedinog načina anestezije, te odlučiti da li su potrebne dodatne laboratorijske pretrage, specijalističke konzultacije i promjene u terapiji koju uzimate zbog Vaših kroničnih bolesti. Cilj ove pripreme je da operaciji pristupite u što je moguće boljem stanju zdravlja kako bi se što više smanjio rizik operacije i anestezije. Prilikom ovog pregleda slobodno i bez straha postavljajte pitanja ukoliko Vam nešto nije jasno.
Prilikom dolaska u anesteziološku ambulantu na preoperativni pregled potrebno je donijeti:
- uputnicu
- laboratorijske nalaze ne starije od mjesec dana: kompletna krvna slika, natrij, kalij, ureja, kreatinin, šečer, jetrene probe, koagulogram
- dokumentiranu krvnu grupu
- EKG nalaz ne stariji od mjesec dana
- RTG sliku srca i pluća ne stariju od šest mjeseci (iznimno: ne treba za djecu i zdrave mlađe osobe)
- nalaz pedijatra, odnosno interniste (za starije od 55 godina i kronične bolesnike bez obzira na dob)
- medicinsku dokumentaciju vezanu uz operacijski zahvat za koji se priprema
- prijašnju medicinsku dokumentaciju
Anesteziolog će Vas obići i u bolnici dan prije operacije kako bi provjerio da li je bilo promjena u Vašem zdravstvenom stanju nakon pregleda u ambulanti te da Vam da upute prije operacije. Važno je da iza ponoći uoči operacije ne uzimate hranu i tekućinu jer pri uvodu u anesteziju želudac mora biti prazan. Prije nego Vas odvezu u operacijsku salu, dobit ćete tzv. premedikaciju koja će Vas smiriti. Svrha premedikacije je i umanjenje straha, a lijek se može dati kao tableta ili injekcija. Anesteziolog će vam reći i koje lijekove trebate uzeti na dan operacije. Anesteziološki pregled je dokumentiran i dio je vaše medicinske dokumentacije kao i anesteziološka lista
Po primanju premedikacije nemojte ustajati iz kreveta. Po dolasku u operacijsku salu, anesteziološki tehničari će Vam uvesti intravensku infuziju i priključiti aparate pomoću kojih anesteziolog prati Vaše vitalne funkcije za vrijeme operacije.
Dvije su osnovne najčešće vrste anestezije: opća i regionalna.
- Kod OPĆE ANESTEZIJE daju se lijekovi koji izazivaju stanje gubitka svijesti – bolesnik nije svjestan kirurškog postupka niti ostalih zbivanja oko njega.
- Kod REGIONALNE ANESTEZIJE anesteziolog daje lijek u blizini živčanih snopova i na taj način učini neosjetljivim dio tijela na kojem se izvodi operacija. Bolesnik može biti budan za vrijeme operacije ili može dobiti lijek koji će izazvati sedaciju ili lagani san.
Za vrijeme operacije anesteziolog upravlja anestezijom i nadzire Vaše vitalne funkcije, kao što su: rad srca, krvni tlak, temperature tijela, disanje. Anesteziolog je odgovoran i za nadoknadu tekućina, krvi i derivata krvi za vrijeme operacije.
Ukratko možemo reći da djelatnost anesteziologa uključuje medicinsku brigu prije, za vrijeme i kratko nakon operacije. Obuhvaća prijeoperacijsku procjenu vašeg zdravstvenog stanja, davanje anestezije, nadgledavanje i skrb vašeg oporavka sve dok ne postignete uvjete za premještaj na odjel.
Danas je anestezija sigurna i učestalost ozbiljnih komplikacija je vrlo niska, no ponekad unatoč skrbno i stručno vođenoj anesteziji nije moguće izbjeći komplikacije.
Tijekom anestezije i u poslijeoperacijskom tijeku može doći do slijedećih komplikacija:
- pri OPĆOJ ANESTEZIJI: mučnina s povraćanjem, bolno grlo i mišići, smetnje svijesti do nesvijesti i kome, otežano disanje i jače smetnje disanja, smetnje u funkciji srca i krvnih žila, alergijske reakcije različitih oblika i stupnjeva, opasno povišenje temperature, povreda zuba, povreda glasnica, određen stupanj svjesnosti za vrijeme operacije.
- pri REGIONALNOJ ANESTEZIJI: šum u ušima, smetnje vida, pospanost, usporeni rad srca, neosjetljivost anesteziranog područja dulje od planirane operacije paraliza, pad srčanog tlaka, bol na mjestu uboda, krvi podlijevi na mjestu uboda, teškoće s mokrenjem, glavobolja, nedostatno uklanjanje boli.
- pri TRANSFUZIJI KRVI I DERIVATA KRVI: vrućica, oštećenje bubrega, oštećenje pluća, popuštanje srca, prijenos bolesti kao što su hepatitis (žutica), HIV infekcija (AIDS) i ostalih.
Po završetku operacije, ukoliko to Vaše stanje zahtijeva, bit ćete premještani u sobu za buđenje ili u jedinicu intenzivnog liječenja, gdje Vas i dalje nadzire anesteziolog.
Ponekad je potrebno strojno podržano disanje po završetku operacije. Ono se izvodi pomoću cijevi uvedene u grlo bolesnika. Osim toga i u poslijeoperacijskom tijeku možete biti priključeni na brojne aparate (intravenske infuzije, sonde, aparati za nadzor) koje mogu izazvati određenu nelagodu. Bitno je da ih ne dirate i ne skidate sa sebe, jer oni su namijenjeni Vašem liječenju i nadzoru Vašeg stanja. Ukoliko osjećate bol, obratite se liječniku ili sestri koji će Vam ublažiti bol.
Želimo da Vam boravak i operacija u našoj bolnici proteknu što je ugodnije moguće!
Voditelj:
Srećko Marinković, dr.med.specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Glavna med.sestra:
Anđelko Čumbelić, bacc.med.tech.
Liječnici:
Iva Filipović, dr.med.specijalizant anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Nataša Miolović, dr.med.specijalizant anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Anela Ibradžić, dr.med. specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Dino Mijatović, dr.med. specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Medicinske sestre-tehničari:
Katica Tomljenović, med.sestra – anesteziološki tehničar
Josip Pezelj, med.tehničar – anesteziološki tehničar
Milka Šikić, bacc.med.techn. – anesteziološki tehničar
Monika Kovačić, med.sestra – anesteziološki tehničar
Enita Krpan, med.sestra – anesteziološki tehničar
Tomislav Špoljarić, bacc.med.techn. – anesteziološki tehničar
Josipa Hećimović, bacc.med.techn. – anesteziološki tehničar
Ljubica Tomić, med. sestra
Mirjana Tomičić, bacc.med.tech
Nikolina Čumbelić, med.sestra
Maja Šarić, med.sestra
Ivanka Pezelj, med.sestra
Iva Borovac, med.sestra
Helena Asić, med.sestra
Nera Prpić, med.sestra
Odsjek za anesteziologiju, reanimaciju i intenzivno liječenje nalazi se na 1. katu, a sastoji se od više segmenata:
- Jedinice za intenzivno liječenje (JIL) i reanimaciju
- Anesteziologija i operacija
- Anesteziološke specijalističke ambulante
- Ambulanta za bol
Na odjelu rade 3 specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja; 2 specijalizant i 15 med.sestara-tehničara. Povremeno rad anesteziologa ispomažu specijalisti iz drugih suradnih zdravstvenih ustanova.
Osoblje redovito sudjeluje u procesima trajnog strukovnog usavršavanja i kontinuiranog obrazovanja. U kontinuitetu se radi na osuvremenjivanju opreme za dijagnostiku i liječenje.
Područje našeg djelovanja obuhvaća preoperativni pregled i optimizaciju stanja bolesnika, izvođenje opće ili regionalne anestezije, intraoperativni nadzor bolesnika i održavanje vitalnih funkcijaza vrijeme operacije kao i postoperativni nadzor u sobi za buđenje te uklanjanje boli poslije operacije, kao i kronične boli.
JIL i reanimacija
U sklopu Jedinice intenzivnog liječenja, uz stalnu prisutnost liječnika i posebno educiranih medicinskih sestara, kroz 24 sata zbrinjavamo i liječimo sve najteže operirane, politraumatizirane i druge vitalno ugrožene bolesnike. JIL ima ugovorena 3 krevetna mjesta, što često ne odgovara stvarnim potrebama pa ponekad bude smješteno i do 5 pacijenata. Opremljeni smo respiratorima, monitorima, i svom popratnom aparaturom koji omogućuju svaki oblik liječenja vitalno ugroženog bolesnika, te prijenosnim respiratorima za potrebe transporta.
Liječenje u JIL-u se provodi u skladu s najnovijim spoznajama s područja intenzivne medicine. U liječenje bolesnika, po potrebi uključuju se specijalisti s područja kirurgije, radiologije, interne medicine, neurologije, ginekologije, psihijatrije, pedijatrije i otorinolaringologije. Za kvalitetno provođenje intenzivnog liječenja i njege u našem JIL-u uposleno je 9 medicinskih sestara/tehničara. Sestrinski rad se provodi i dokumentira u skladu s najnovijim spoznajama s područja intenzivnog liječenja i njege.
Sala za reanimaciju smještena je u prizemlju zgrade, u sklopu OHBP-a. U potpunosti je opremljena za prijem i oživljavanje najtežih, vitalno ugroženih bolesnika. Na poziv, reanimacijski tim pruža reanimatološke usluge za cijelu bolnicu. Reanimacijski tim sačinjavaju specijalist anesteziolog iz JIL-a, te dežurni anesteziološki tehničar kojeg, po potrebi mijenja sestra iz JIL-a.
Anesteziologija i operacija
Uz liječnika specijalistu na anesteziji su uposlena 5 anesteziološka tehničara. Svako radilište anestezije (kirurške i ginekološke operacijske dvorane) opremljeno je svim potrebnim za sigurno i pouzdano izvođenje anestezijskog postupka. Oprema je gotovo sva novijeg datuma i u potpunosti prati svjetske trendove.
Soba za postanestezijski nadzor nalazi se neposredno uz operacijski trakt i opremljena je suvremenim uređajimaza nadzor vitalnih funkcija. U sobi za postanestezijski oporavak bolesnika zaprimaju se svi bolesnici operirani u sklopu kirurškog ili ginekološkog operativnog trakta, a kojima nije potrebna intenzivna skrb u JIL-u.
PRIPREMA, OBJAŠNJENJE POSTUPAKA, MOGUĆE KOMPLIKACIJE I POSTOPERATIVNO LIJEČENJE
OPĆA ANESTEZIJA
Stanje slično dubokom snu, koje se izazove i podržava za vrijeme operacije davanjem lijekova – anestetika. Svijest je isključena i u cijelom tijelu se ne osjeti bolni podražaj. Anestetici se daju kroz venu (intravenozna anestezija) ili se udišu za vrijeme operacije preko maske (dišna maska na nosu i ustima ili u ždrijelu – laringealna maska) ili cjevčice (tubusa) postavljene u dušnik. Preko maske i tubusa bolesnik udiše i kisik. Tijekom anestezije i operacije anesteziološki tim stalno prati stanje bolesnika i životne funkcije i u potpunosti svojim prisustvom brine o bolesniku. Po završetku zahvata prekine se davanje anestetika i bolesnik se polagano budi.
NAPOMENA (DJEČJE OPERACIJE SE IZVODE ISKLJUČIVO U OPĆOJ ANESTEZIJI)
SPINALNA, PERIDURALNA I PROVODNA ANESTEZIJA
Za postupke na donjem dijelu tijela (uključujući i „bezbolni porod“) blokiraju se živci koji izlaze iz kralježničke moždine i idu prema operacijskom području i prekida se prijenos podražaja. Lokalni anestetik se može dati jednokratno ili se postavi kateter za višekratno davanje.
U sjedećem ili položaju na bok vrlo tankom iglom se punktira mjesto između dva kralješka (u visini koja ovisi o vrsti operacije). Kod spinalne anestezije anestetik se injicira u prostor kralježničke moždine – spinalni prostor. Djelovanje započinje odmah. Kod ulaska igle u spinalni prostor uvijek na iglu izađe kap mozgovne tekućine (likvor).
Kod periduralne anestezije iglom se ubode između dva kralješka i lokalni se anestetika daje u prostor između ovojnica kralježničke moždine – periduralni prostor bilo tom iglom ili kroz tanku cjevčicu (kateter), koja se uvede kroz tu iglu u periduralni prostor. Nakon postavljanja katetera igla se izvadi. Kroz kateter se anestetik daje višekratno.
Provodnom anestezijom se, unašanjem lokalnog anestetika na određeno mjesto, prekida provođenje boli putem živaca i time omogućava bezbolni operativni zahvat te regije (dijelovi ruku i nogu).
NEPOŽELJNE POPRATNE POJAVE I KOMPLIKACIJE ANESTEZIJE
Kod današnjih naprednih anestezioloških postupaka i dobrog nadzora bolesnika modernom aparaturom vrlo rijetko se događaju ozbiljne komplikacije. Ali neželjene popratne pojave i komplikacije zbog primjene lijekova i određenih postupaka ipak se događaju.
Ni jedan medicinski postupak nije bez izvjesnog rizika. Rizik za nastanak nepoželjnih pojava i komplikacija za vrijeme anesteziološkog postupka ovisi u prvom redu od vrste i težine osnovnih bolesti, eventualnih pratećih bolesti, dobi bolesnika, trenutnog zdravstvenog stanja i životnih navika.
Nepoželjne popratne pojave i komplikacije koje mogu nastati zbog anestezioloških postupaka:
- Otežano gutanje, pečenje u grlu, oštećenje glasnica zbog uvođenja tubusa
- Mučnina i povraćanje i opasnost od ulaska želučanog sadržaja u pluća i nastanak teške upale pluća, osobito kod bolesnika s punim želucem
- Alergijske reakcije zbog primjene pojedinih lijekova
- Na mjestu uboda igle mogu se javiti krvni podljevi i upala
- Tromboza (krvni ugrušak u veni) i embolija (odvajanje krvnog ugruška i plutanje venom), te upala vene
- Oštećenje živaca i neurološki ispadi nakon regionalne anestezije
- Smetnje mokrenja i potencije nakon regionalne anestezije
- Prolazni značajni pad tlaka i glavobolja nakon spinalne anestezije
- Poremećaji rada srca i cirkulacijski poremećaji (pad i rast tlaka)
- Poremećaji disanja
- Poremećaji i drugih organskih funkcija zbog djelovanja lijekova ili drugih organskih poremećaja
- Trnci, neugodni osjećaj težine u rukama ili nogama kod postupaka regionalne anestezije
- Infekcija virusima preko derivata krvi
Teške i ozbiljne komplikacije, a i smrt zbog anestezije, javljaju se izuzetno rijetko.
VAŽNA UPOZORENJA PRIJE ANESTEZIJE
Svojim ponašanjem možete znatno pridonijeti sigurnosti anestezioloških postupaka:
- Prije anestezije morate biti natašte; najmanje 6 sati prije zahvata ne smijete jesti, piti, imati žvakaću gumu ili bombone u ustima, nemojte pušiti neko vrijeme prije anestezije
- Lijekove koje stalno uzimate uzeti samo prema preporuci anesteziologa
- Izvaditi umjetno zubalo, naočale, kontaktne leće, slušni aparat, skinuti nakit i ostaviti na odjelu
- Ne stavljati puder na lice ili lakirati nokte, obaviti dobru osobnu higijenu
- Nakon premedikacije ostati u bolničkom krevetu
- Na postavljena pitanja iskreno odgovorite i za sve nejasnoće bez suzdržavanja pitajte
NAPOMENE ZA PERIOD POSLIJE ANESTEZIJE
Nakon opće anestezije je normalno da ste izvjesno vrijeme pospani i umorni. Ovisno o operaciji možete nakon određenog vremena piti tekućinu i uzimati hranu – ne bez uputstava liječnika. I nakon kratkotrajnih anestezija treba imati pratnju kad se napušta bolnica i osigurati liječničku pomoć, ukoliko nastupe poremećaji.
Prometna sredstva smijete voziti tek nakon 24 sata, isto tako ne smijete posluživati strojeve.
Kod nekih operacijskih postupaka ili kod bolesnika čije opće stanje to zahtijevaju, prije, za vrijeme ili poslije operacije, anesteziolog mora učiniti neke radnje koje mogu imati komplikacije.
Postaviti:
- Arterijski kateter: infekcija, povreda krvne žile, krvni podljev
- Centralni venski kateter: infekcija, povreda pluća (plućni kolaps), krvarenje, povreda živaca
- Kateter mokraćnog mjehura: infekcija, suženje mokraćnog kanala
- Transfuzija krvi: prenošenje virusnih infekcija
- Sonda u želudcu: ozljeda nosne školjke, sluznice, jednjaka i želudca
Prije prijema u bolnicu možete se javiti sa svom medicinskom dokumentacijom i uputnicom za pregled kod specijaliste anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja u Anesteziološku ambulantu Opće bolnice Gospić. Kaniška 111. svaki radni dan (najbolje tjedan dana prije prijema u bolnicu).
